Zašto je MMF Vladi FBiH predlagao smanjenje plata i povećanje kamata?

Premijer FBiH Nermin Nikšić prije dva dana se sastao sa delegacijom MMF-a gdje je na kraju odbio prijedlog o povećanju kamatnih stopa i smanjenju plata. Pitanje koje se nameće nakon sastanka, da li će podleći pritisku?

Nikšić se složio sa konstatacijom šefice misije MMF-a Aline Iancu da je ekonomska situacija i stabilnost novčanih tokova u BiH suštinski povoljna, međutim, nije se složio sa određenim preporukama te je poručio da reforme koje bi išle u smjeru povećanja kamata banaka, kao i umanjenja plata, nikako ne dolaze u obzir.

“Mi smo mala zemlja, mala ekonomija, složenog uređenja i sa puno problema. Apsolutno smo otvoreni za razgovore i dogovore u cilju stvaranja boljeg ambijenta kako bi se naši ljudi vraćali u svoju domovinu, ali nismo i za restriktivne reforme koje bi direktno vodile ka lošijem standardu građana”, rekao je Nikšić.

Građani, koji su svjesni ove problematike, izrazili su zabrinutost zbog novih pregovora Federacije i potencijalnog zaduženja kod MMF-a. Jasno je da novo zaduživanje, ako bi za sobom povlačilo smanjenje plata ili povećanje kamata može izazvati dugoročne finansijske konsekvence koje mogu svakako utjecati na privredu, ali i kvalitetu života građana.

Ono čega Vlada FBiH mora biti svjesna jeste da MMF ima utjecaj i autoritet u području ekonomskih preporuka. Jasno je da na “papiru” konačna odluka o njihovom provođenju ovisi o samim zemljama, tražiocima kredita, no vlade često na kraju provode preporuke MMF-a jer se temelje na provjerenim ekonomskim analizama.

Ekonomista Igor Gavran naglasio je za Klix.ba o ovom pitanju da za konkretan komentar nedostaju detalji navodnog prijedloga MMF-a.

“Jedino što mi je poznato iz medija je izjava premijera Nikšića, koja bi naravno bila opravdana ako je zaista riječ o takvom prijedlogu, ali je nemoguće shvatiti bez konteksta i detalja samog navodnog prijedloga”, poručio je Gavran.

Ono što Gavran ističe, jeste da je ova tema jedna od rijetkih u kojoj se prethodni i sadašnji premijer slažu.

“Ono što mogu reći je da je ovo jedna od rijetkih tema o kojim se prethodni i aktuelni federalni premijer slažu (barem prema njihovim javnim izjavama) da Federaciji BiH nije potrebno zaduženje kod MMF-a, pa ako je tako onda ni uslovi ni prijedlozi nisu bitni jer tog zaduženja neće ni biti”, naveo je.

Dodaje da, ako je ipak došlo do nekih promjena, onda tu ima razlike.

“Ako je međutim došlo do promjene stavova i da sada Federacija BiH ipak pregovara o novom aranžmanu s MMF-om, onda postoji ograničeni prostor za razgovore, ali na kraju jedino što potencijalni tražilac kredita može učiniti jeste da odustaje od njega, a ne da postavlja svoje uslove”, mišljenja je.

Ovu problematiku, Gavran objašnjava primjerom klasičnog poslovanja sa bankom koja daje kredit.

“Kao što kada tražite kredit u banci, možete odustati od zaduženja ako vam uslovi ne odgovaraju, ali ne možete vi postavljati svoje uslove banci. Mislim da Federacija BiH može normalno funkcionirati i bez aranžmana s MMF-om i da cilj vlade treba biti manja zaduženost, a ne njeno povećavanje novim kreditima, bez obzira ko je kreditor”, mišljenja je.

Na kraju poručuje da smanjenje primanja građana ne dolazi u obzir kao politika prema kojoj treba ići.

“Definitivno nikakvo smanjenje primanja građana ili povećanje kamatnih stopa ne dolazi u obzir kao politika (opet kažem, ako je to iko zaista i predložio za sto nemamo dokaze ni kontekst)”, zaključio je.