Srbija “preduhitrila” BiH, onemogućila suđenje optuženom za smrt 2.300 Bošnjaka

Miomir Jasikovac u Bosni i Hercegovini je optužen za genocid. U Srbiji je sklopio sporazum sa Tužilaštvom i osuđen je na minimalnih pet godina zatvora. Nekadašnji komandir čete vojne policije Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske optužen je u Srbiji za ratni zločin u decembru 2022., svega desetak dana nakon što je Tužilaštvo BiH protiv njega podiglo optužnicu za genocid.

Tako je Beograd još jednom “preduhitrio” Sarajevo i onemogućio dalje postupanje prema optuženima za zločin genocida, koji borave u Srbiji.

Da je riječ o istoj osobi nije bilo moguće saznati jer je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije svoju optužnicu objavilo bez navođenja imena okrivljenog.

Zahtjevom za uvid u presudu Višeg suda, RSE je potvrdio da je riječ o Miomiru Jasikovcu.

Beograd ga, međutim, nije optužio za genocid jer Srbija odbija da ga prizna i da sudi za ovo djelo.

“Na ovaj način je zapravo onemogućeno suđenje po optužnici Tužilaštva BiH koja je teretila Jasikovca za genocid i ubistvo blizu 2.300 ljudi”, rekla je za Radio Slobodna Evropa istraživačica ratnih zločina Jovana Kolarić.

Iz Tužilaštva BiH za RSE je potvrđeno da je Tužilaštvo u Srbiji prije podizanja svoje optužnice bilo upoznato sa istragom koja se protiv Jasikovca vodila u toj zemlji.

“Tužilaštvo za ratne zločine Srbije se uprkos tome odlučuje za podizanje svoje optužnice i brzinsko sklapanje sporazuma o priznanju krivice”, navodi Kolarić koja je prva ukazala javnosti na ovaj slučaj.

Time je, kako dodaje, Srbija zatvorila slučaj Jasikovac sa četiri strane presude i pet godina zatvora, sa značajno umanjenim brojem žrtava i bez pominjanja Srebrenice i genocida.

Na pitanje RSE-a zašto su podigli svoju optužnicu, iako su znali da je prije njih to učinila BiH, iz Tužilaštva u Srbiji su odgovorili da su “činjenice i dokazi pribavljeni tokom istrage bili tog kvaliteta (…) koji je potreban za podizanje optužnice”.

Iz Tužilaštva nisu odgovorili na pitanje zbog čega je, uprkos težini krivičnog djela, sa Jasikovcem sklopljen sporazum o priznanju krivice.

Za šta je Srbija optužila Jasikovca?
Nakon što je Tužilaštvo BiH krajem novembra 2022. protiv Jasikovca podiglo optužnicu za genocid, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije optužilo ga je početkom decembra iste godine za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu.

U optužnici, koja je objavljena na sajtu Tužilaštva tek dva mjeseca pošto je podignuta, ne navodi se ime okrivljenog.

Piše da je podignuta protiv “AA” lica 5. decembra 2022.

“AA” je, kako se navodi, optužen da je od 13. do 15. jula 1995. godine sa njemu podređenim pripadnicima čete vojne policije Zvorničke brigade učestvovao u zatvaranju pripadnika Armije Republike BiH i civila i sprovodio ih do lokacija, znajući da će tamo biti ubijeni.

Prema optužnici, na tri lokacije na istoku BiH ubijeno je više od 300 ljudi.

Na istim mjestima i istih datuma je, prema optužnici iz Sarajeva, streljano najmanje 2.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka sa područja Srebrenice.

Iz Tužilaštva u Srbiji nisu konkretno odgovorili na pitanje RSE-a kako se došlo do znatno manjeg broja žrtava od onog koji se iznosi u optužnici BiH.

U odgovoru se navodi da su činjenice i dokazi na osnovu kojih je podignuta optužnica “pribavljeni radom Javnog tužilaštva za ratne zločine”.

“Isto tako i saradnjom sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu smo došli do potrebnih dokaza koji su rezultirali osuđujućom presudom”, navodi se u odgovoru Tužilaštva.

U više presuda Haškog tribunala, među kojima su i one protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića (bivših vojnih i političkih lidera bosanskih Srba), navodi se da je na tri navedne lokacije na istoku BiH ubijeno najmanje 2.400 ljudi.