Prof. dr. Elvis Fejzić za “Avaz” o izborima u Turskoj: BiH je imala samo verbalnu podršku od Erdoana

Predsjednički izbori u Turskoj najneizvjesniji su u posljednje dvije decenije, otkako su aktuelni predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) i njegova Stranka pravde i razvoja na vlasti, kazao je za „Avaz“ profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić. Dodaje da rezultati prvog kruga pokazuju da je Erdoan u ovom momentu najbliže odlasku s vlasti.

Pet posto
– Međutim, to ne znači da će se taj odlazak i desiti. Evidentno je da, na osnovu rezultata parlamentarnih izbora, Erdoan, sa svojim partnerima, već ima većinu da formira vladu. Kada su u pitanju predsjednički izbori, Erdoan i Kemal Kiličdarolu (Kilicdaroglu) su zaista blizu, u posljednjih dvadesetak godina nikad se nije desilo da je neko tako blizu Erdoana, ali tih pet posto je veliko biračko tijelo i ipak nešto znači – kaže prof. dr. Elvis Fejzić.

Izbore u Turskoj obilježila je rekordna izlaznost birača od blizu 90 posto, u drugom krugu teško je očekivati da ona bude veća, pa se razlika od pet posto u odnosu na Kiličdarolua ipak čini prevelikom.

– Treći kandidat Sinan Ogan osvojio je nešto više od pet posto glasova, ali imajući u vidu njegov ideološki profil, da je bio jedan od funkcionera nacionalističke stranke s kojom je Erdoan bio u koaliciji, da je i sada nastupao s nekom nacionalističkom retorikom, evidentno je da je profil njegovih birača bliži Erdoanu. Puno bi značilo kada bi se Ogan opredijelio za Kiličdarolua. Ni to ne treba isključiti jer može biti i nekog političkog revanšizma, da se on sada želi revanširati svojoj nekadašnjoj stranci koja je partner Erdoana. Tako bi izbori u drugom krugu bili neizvjesniji. Dakle, izbori mogu biti neizvjesni samo ako se Ogan odluči da pozove svoje birače da glasaju za Kiličdarolua – ističe Fejzić.

Na pitanje kakve će biti implikacije rezultata izbora u Turskoj kada je riječ o BiH, profesor Fejzić kaže da je odnos Erdoana prema Balkanu i BiH već dobro poznat. Za demokratiju je važna samo institucionalna, a ne lična saradnja s pojedinim liderima. On je naveo da BiH nije imala aktivnu podršku Turske, osim verbalne.

Lijevi centar
– Kad je u pitanju stvarna politička i finansijska podrška, vidimo da su veze Srbije i Turske bile egzistentnije nego veze Turske i BiH. Od verbalizma se ne živi. Kada su u pitanju Kiličdarolu i Republikanska narodna stranka, ona je lijevi centar, ima nešto od tog ljevičarskog svjetonazora, naginje čak i ovoj socijaldemokratskoj politici i članica je asocijacija socijalističkih stranaka. Sklona je republikanizmu i sekularizmu, čak više nego demokratiji, pa je krajnost u odnosu na Erdoanovu politiku tihe teokratije, koju neki označavaju i kao blažu verziju religijskog fundamentalizma. Taj progresivni republikanski duh politike Kiličdarolua može puno značiti za saradnju sa zemljama regiona – zaključuje prof. dr. Elvis Fejzić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Odnosi sa SAD
Imajući u vidu kako se ponaša turska dijaspora u Sjedinjenim Američkim Državama, vjerovatno bi Kiličdarolu imao prohodnije odnose i sa SAD, a znamo da oni sada nisu na najboljem nivou.

– Dakle, sigurno bi bilo nekih promjena, a, prema mom mišljenju, te promjene nikako ne bi bile nagore – navodi Fejzić.