MILORAD DODIK NIKAD NIJE BIO JAČI, A SVI GA STALNO KRITIKUJU. KO SVE ČUVA MILETOVA LEĐA?

Izvjesno je da je Dodik imao i ima zaštitnika u Zagrebu, u uredu predsjednika, ali i da Andrej Plenković nije Viktor Orban

Komentarišući nedavno izjavu zastupnice u Evropskom parlamentu Željane Zovko kako Dodik i sankcije za njega nisu tema u Evropskoj uniji, državni poslanik Mladen Bosić (SDS) kazao je kako u to vjeruje.
Dvije politike

– Žao mi je što moram reći, ali Dodik nikad nije bio jači, ima podršku i Zapada i Istoka. Na Zapadu u EU mu čuvaju leđa Hrvatska i Mađarska radi svojih interesa, kazao je Bosić.

Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske, kaže kako je, nažalost, teško govoriti o jednoj hrvatskoj politici.

– Izvjesno je da je Dodik imao i ima zaštitnika u Zagrebu, u uredu predsjednika i da Zoran Milanović niti danas ne krije naklonost Dodikovoj politici. Što se tiče gospođe Zovko, ona jeste formalno zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu, ali je ona članica HDZ-a BiH, a kad ona govori, ne govori u ime HDZ-a u Hrvatskoj, nego u ime organizacije kojoj je na čelu Dragan Čović.

Kad govorimo o odnosu Dodika i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, onda odnosi opet nisu jednostavni. Dodik je bio suradnik u nekim interesnim operacijama, na primjer, on je Hrvatskoj pomogao da se ne blokira projekt izgradnje mosta kopno – Pelješac, ali je to bio odnos quid pro quo, i on je “kompenziran” izgradnjom mosta kod Gradiške, te time da je poduzeću s njim povezane osobe dodijeljen posao izgradnje brze ceste od tog mosta do Okučana.

Hrvatska Vlada nema posebnog interesa braniti Dodika, ali niti biti na čelu onih koji traže njegovo sankcioniranje. Nategnuto je tvrditi da je Hrvatska uz Mađarsku brana Dodikovoj poziciji, a interesne mreže su daleko šire, kaže Gjenero.

EU je jasno naglasila da su prijetnje teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH neprihvatljive, kažu iz Delegacije EU u BiH

Napominje da između Hrvatske i Mađarske, pak, nema savezništva, jer Mađarska spada među one države koje se zalažu za ograničavanje utjecaja EK-a i evropskih institucija, a barem je Plenkovićeva vlada bliža konceptu “više Europe”.

Lider PDP-a Branislav Borenović ističe kako ne bi ulazio u ta tumačenja.

– Ali, koliko vidim, Dodiku se sve toleriše, da je on čovjek koji može sve da radi. Ti neki eksterni vanjski uticaji očigledno ili ne znaju šta se dešava ili su blagonakloni prema nekome ko je deset godina igrač jedne geopolitike, pa drugih deset godina druge geopolitike. U svakom slučaju, smatram da trebamo biti okrenuti ka evropskim integracijama, ističe Borenović.

Iz Delegacije EU u BiH nam kažu da je “EU jasno naglasila da su prijetnje teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH neprihvatljive”. Podsjetili su i da je početkom 2022. Unija suspendovala finansiranje dvije glavne putne i željezničke komunikacije duž koridora 5c u Republici Srpskoj, u vrijednosti od 600 miliona eura, zbog političke blokade državnih institucija BiH od predstavnika iz RS-a.

Blokirani projekti

– Tada je rečeno da će Komisija biti spremna da potpiše odgovarajuće sporazume o finansijskim doprinosima za ove dvije investicije tek nakon okončanja političke krize, uz povratak na puno funkcionisanje državnih institucija i prestanak jednostranih odluka RS-a kojima zahtijevaju nadležnosti državnog nivoa.

O ovom pitanju nije donesena nikakva odluka. Mi ćemo procijeniti kada dođe vrijeme za deblokadu sredstava za ove infrastrukturne projekte u RS-u. Naše aktivnosti su već donijele konkretne rezultate, pa su tako bh. institucije ponovo profunkcionisale u proljeće 2023. godine i od tada su poduzeti važni koraci, ističu iz DEU u BiH.

Navode i primjere: brzo formiranje vlasti, usvajanje državnog budžeta, uključujući povećana izdvajanja za državne institucije i korake u okviru Vijeća ministara na rješavanju zakonodavnih zaostataka, te napredak po pitanju usvajanja zakona od važnosti za evropski put piše Oslobođenje