LICEMJERSTVO CHRISTIANA SCHMIDTA: Kada su Porfirije i Hritzostom slali poruke o promjenama granica, ili kada je Tomo Vukšić plašio javnost sa bošnjačkom većinom zavladala je tišina, a samo mu reis Kavazović smeta

Nikome očigledno ne smeta ova Schmidtova opasna igra, koja se u budućnosti na Bošnjake u cijelosti kao narod može negativno odraziti

 

Da se kojim slučajem u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta prošle godine našao nadbiskup metropolit vrhbosanski Tomo Vukšić koji je govorio o tome da sada više od 50 posto stanovnika u Bosni i Hercegovini čine Bošnjaci te da Hrvati predlažu federalizaciju ili pak patrijarh Porfirije koji je sa obilježavanja Dana srpskog jedinstva slao huškačke poruke o promijenjivosti granica, gorjelo bi na sve strane, piše Faktor.ba.

Ali sada kada je u svom posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a kritikovao izjavu reisu-l-uleme Huseina Kavazovića koja se odnosila na odbranu Bosne i Hercegovine, nazivajuće je “retorikom podjela”, stavivši ih u isti kontekst za izjavama mitropolita Hrizostoma koje su se odnosile na Bošnjake i “muslimane”, zavladao je muk.

Nikome očigledno ne smeta ova Schmidtova opasna igra, koja se u budućnosti na Bošnjake u cijelosti kao narod može negativno odraziti jer do sada se nikada u izvještaju niti jednog visokog predstavnika dostavljenog Vijeću sigurnosti nisu prozivale niti etiketirale vjerske vođe. Posebno ne one koji su i sami preživjele žrtve ratnih zločina i koji dolaze iz naroda koji je preživio genocid i etničko čišćenje.

Reis Kavazović poručio je Schmidtu da je “braniti domovinu sveta dužnost svakog muslimana”.

“Uvijek ću braniti svoju domovinu, a to je i sveta dužnost svakog muslimana. Neka Schmidt piše svoje izvještaje, to mu je posao”, izjavio je reis.

U odbranu reisa Kavazovića stali su jedino bivši reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić i bivši federalni premijer i federalni zastupnik Fadil Novalić.

“Ukoliko Schmidt ne povuče zlonamjerni izvještaj o reisu-l-ulemi Kavazoviću u UN-u, odričem se javno svih visokih njemačkih priznanja za promociju mira i stabilnosti u Bosni i svijetu”, poručio je Cerić.

“Nakon Schmidtovog kritikovanja reisa Kavazovića u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a, sasvim je jasno po čijem su nalogu Konaković i Nikšić sve vrijeme napadali našeg vjerskog poglavara. Ovim putem upućujem svoju apsolutnu i bezrezervnu podršku reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću, dokazanom borcu za Bosnu i Hercegovinu. Islamska zajednica je jedan od ključnih stubova opstanka Bosne i Bošnjaka”, kazao je Novalić.

Schmidtovo licemjerstvo i nedobronamjernost nemaju granica. Pokazao je to i time što je 23. aprila povodom Ramazanskog bajrama posjetio reisa Kavazovića, a izvještaj u kojem ga maltene izjednačava sa Miloradom Dodikom i njegovim secesionističkim planovima i huškačkom retorikom, već je bio napisan.

Sve koji se usude kritizirati njegove poteze i izjave, posebno bošnjački predstavnici u javnom životu, Schmidt odmah stavlja u ladicu sa oznakom “radikalni Bošnjaci”. Stoga uopće i ne iznenađuje jedna od njegovih posljednjih izjava da ga “brine radikalizacija Bošnjaka”.

U čemu se ogleda ta radikalizacija”? Porukama da će se braniti i da neće dozvoliti da im se ponovi 1992? Ili pak u tome da se ne slažu sa nametnutnim odlukama, a što je javno iskazao i reis Kavazović. Imaju li zapravo, po Schmidtovim mjerilima, Bošnjaci uopće pravo da dignu svoj glas. Ili treba da šute jer je Inzko nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, pa da im aktuelni visoki predstavnik poruči između redova, “dobili ste što ste tražili”, a ja odoh nametnuti odluke koje pogoduju Čoviću, ali i Dodiku.

“Vjerovao sam da će biti donesena trajna, nepristrasna i pravedna odluka, koja će sve političke faktore dovesti u isti položaj. Žao mi je što nije tako”, poručio je Kavazović nakon Schmidtove odluke.

Uz sufliranja sa strane, te otvorenu kritiku i neslaganje s njegovim potezom, stvorili su se uvjeti da reis Kavazović dospije u tefter visokog predstavnika. Uz ime secesinoiste Milorada Dodika. Schmidt je u svojoj nemoći da ga zaustavi korištenjem bonskih ovlasti, pribjegao varijanti da sve što radi opiše u izvještaju, ali da gotovo u istu ravan stavi i reisa Kavazovića, odnosno Bošnjake. I tako danas-sutra, ne daj Bože, da se ostvare Dodikove prijetnje, i ne daj Bože dođe do sukoba, tamo nekakav novi haški sud bi se pozvao na Schmidtov izvještaj i “radikalnog Kavazovića i njegovu retoriku”.

Napadi na reisa Kavazovića i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini nisu novina. Krenulo je još prošle godine u predizbornoj kampanji, kada je šef Naroda i pravde Elmedin Konaković uputio mu krajnje nevaspitanim tonom napisano pismo, kojim putem medija je prijeteći i ucjenjujući zakazao sastanak s njim, uz poruku da “njegove izjave aludiraju na podršku jednoj stranci i jednom kandidatu”.

Obraćajući se prisutnim vjernicima u haremu Hajdar dedine džamije na Karićima, reisu-l-ulema je kazao da svako vrijeme, pa i naše, ima svoje izazove. Dodao je da i mi, kao narod, imamo naš izazov.

“Moramo znati kuda idemo, moramo znati za kim idemo, moramo poznavati onoga koji stoji ispred nas, moramo znati kakav je čovjek, moramo znati u šta vjeruje, moramo znati je li hrabar, znati hoće li nas ostaviti kada bude teško. Ovih dana čujem glasove koji kažu što nas to prebrojavaju. Želim vam ovdje sasvim iskreno kazati da se nismo prebrojali onda kada je trebalo da se prebrojavamo, ne bismo ovdje danas bili. Ovo mjesto bi bilo u nečijim tuđim rukama. Jašta nego ćemo se prebrojati”, njegove su riječi.

Kako je podvukao, trebamo to uraditi radi naše djece.

“Moramo znati da su oni dolazili po našu djecu, mnoga od naše djece nisu više među nama. Naših očeva, naših majki, naših sestara, naše braće, naše djece. Tamo gdje se nismo prebrojali, njih više ne brojimo. Ne možemo ih brojati. Nema ih više. Zato, pamet u glavu. Oni imaju svoju priču, a mi našu priču. Našu bosansku priču, našu muslimansku priču. Želimo da naša djeca rastu slobodno, da naša djeca budu muslimani, da u ovoj zemlji žive dostojanstveno, da im niko ne prijeti. Treba znati da drugi o nama neće voditi računa”, poručio je.

Ove su poruke, to samo on zna zašto, pogodile Konakovića te je krenuo frontalno. Iz Rijaseta je tada poručeno Konakoviću:

“Ovo nije način komunikacije. Ovako se ne zakazuju sastanci, a pogotovo se ovako ne komunicira s reisu-l-ulemom. Pismo, koje je objavljeno u javnosti, doživljavamo kao pokušaj discipliniranja. U njemu se nama prijeti. Do sada je samo HDZ Dragana Čovića radio na ovakav način i imao ovakav odnos prema Islamskoj zajednici i reisu-l-ulemi.

Potom je u obračun sa IZ-om krenuo i SDPBiH, uz poruku čitanu između redova da ostanu “među četiri džamijska zida”.

“Islamsku zajednicu pozivamo da se bavi vjerskim životom muslimana, što joj je temeljna zadaća”.

Sličnu izjavu imali smo prilike čuti i od lidera SNSD-a Milorada Dodika.

“Krajnje je vrijeme da se vrhovni predstavnik Islamske zajednice počne baviti svojim poslom”.

I Čović je naravno u istoj družini. Prvi čovjek HDZ-a BiH optužio je Islamsku zajednicu da je vodila kampanju za izbor Željka Komšića za poziciju člana Predsjedništva BiH.

Uz sve ovo, svakako treba uvijek napominjati, kako jedino Islamska zajednica (Katolička crkva i SPC davno potpisale) nema ugovor sa državom Bosnom i Hercegovinom, koji je godinama u Predsjedništvu BiH blokirao upravo Čović.

Schmidtov izvještaj u kojem kritizira reisa Kavazovića, indikativno je, dolazi samo dva mjeseca nakon što je Vijeće ministara vanjskih poslova Organizacije islamske saradnje (OIC) jednoglasno usvojilo rezoluciju o stanju u Bosni i Hercegovini, kojom je podržan i OHR, ali i pozvano na snažniju saradnju sa IZBiH.

U rezoluciji, usvojenoj na prijedlog Republike Turske, naglašena je podrška provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH s aneksima, kao i relevantnim odlukama Vijeća za provedbu mira (PIC).

Rezolucija prepoznaje značaj tranzicije Bosne i Hercegovine u funkcionalnu, reformama orijentisanu, modernu demokratsku evropsku državu i ohrabruje evropsku i euroatlantsku orijentaciju BiH.

Članice OIC-a ovim dokumentom istakle su hitnost provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH i standarda razvijenih demokratija, izražavaju svoju podršku aktivnostima na izmjenama Izbornog zakona koje će svim građanima omogućiti jednaka prava u izbornom procesu.

Sve članice OIC-a osudile su i odbacile sve zaključke, izjave i aktivnosti predstavnika nižih nivoa vlasti, kojima se potkopavaju nadležnosti države BiH, te poziva na secesionizam i stvaranje novih teritorijalnih jedinica, čime se krši Opći okvirni sporazum za mir i Ustav BiH, ali i ugrožava mir i sigurnost, ne samo u BiH, nego i na Zapadnom Balkanu.

Osuđeno je svako širenje vjerske i nacionalne mržnje, a u rezoluciji se pozivaju članice OIC-a da uspostave snažniju saradnju sa Islamskom zajednicom u BiH.