Čemu Nikšićevo “ne” MMF-u i da li će u budžetu FBiH biti dovoljno novca

Zbog čega se premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP) protivi rastu kamata i snižavanju plata u javnom sektoru? To je ono što predlaže MMF koji je izdvojio još nekoliko bitnih stvari o bh. ekonomiji, a koje su prošle ispod radara javnosti.

Ekonomista Damir Bećirović je u izjavi za Klix.ba komentirao pitanje kamatnih stopa čiji rast predlaže MMF kao mjeru za ublažavanje inflacije koju su ocijenili kao “neugodno visokom”. Ta stopa iznosi 14 posto.
O kamatnim stopama

Bećirović je napomenuo da entitetske vlade nemaju ništa sa kamatnim stopama koje se odnose na stope Centralne banke Bosne i Hercegovine za komercijalne banke.

“Monetarna vlast je potpuno nezavisna i to tako treba ostati. Currency board, Centralna banka i entitetska agencija za bankarstvo su najkvalitetnije institucije Bosne i Hercegovine. Kroz sve ove krize smo prošli bez ugrožavanja bankarskog sistema, a time i cijelog finansijskog sistema”, istakao je.

Također je podsjetio da Centralna banka nema sve nadležnosti u vođenju aktivne monetarne politike, jer postoji Currency board koji podrazumijeva da je vrijednost domaće valute veza za euro kao referentnu mjeru vrijednosti. To znači da svaka konvertibilna marka izdata od Centralne banke ima pokriće u euru.

Ukazao je da inflacije nije posljedica monetarne politike Centralne banke za koju je naveo da se ne može značajnije boriti protiv inflacije.

“Ovo je globalna inflacija koja je rezultat monetarnih politika Evropske centralne banke (ECB) i Američkih federalnih rezervi (FED). Kada se u svijetu smiri inflacija, smirit će se i kod nas”, konstatovao je Bećirović.

O platama u javnom sektoru

Za njega je očekivana reakcija premijera Nikšića da se protivi smanjenju plata u javnom sektoru. Ocijenio je da niti jedna vlada nije spremna na to, jer je vlada, kako je rekao, i dalje glavni poslodavac.

“Javni sektor je utjecajan prvenstveno preko sindikata. Kada u Bosni i Hercegovini govorimo o sindikatima, onda govorimo o sindikatima javnog sektora, što se odnosi i na preduzeća u vlasništvu Vlade FBiH. Iluzorno je očekivati da će vlast riskirati gnjev zaposlenih u javnom sektoru”, kazao je.

Podsjećamo, šefica MMF-ove misije u Bosni i Hercegovini Alina Iancu je ranije ove sedmice na konferenciji za medije izjavila da MMF sugeriše smanjenje budžetske potrošnje koja se velikim dijelom odnosi na plate radnika u javnom sektoru.

Naglasila je da će snižavanje stope inflacije značiti i manje prihode u budžetima. Zbog toga se nameće i pitanje da li će Vlada FBiH, ali i druge vlade moći finansirati budžetsku obaveze koje su neke od njih porasle. To se odnosi i na penzije koje su u posljednjih nekoliko mjeseci rasle nekoliko puta.

O budžetskim prihodima

Bećirović smatra da je budžetska potrošnja povećana zbog političkog pritiska usljed inflacije. Naglasio je da se pri tom ne razmišlja o tome da će se u jednom trenutku smanjiti budžetski prihodi.

Kao najveću opasnost po budžetske prihode je istakao usporavanje ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji od koje Bosna i Hercegovina zavisi. Podsjetio je da se u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu ove godine desio pad ekonomske aktivnosti i izvoza. Konstatovao je da su mogući problemi prilikom punjenja budžeta, ali da nije potrebno dramatizovati.

“Vlada FBiH još ima dovoljno prostora za zaduženje preko emisije obveznica i trezorskih zapisa”, dodaje.

Javni sektor i socijalna davanja

MMF je predložio i mjere o kojima u javnosti nije bilo mnogo riječi, a to su pregled zaposlenosti u javnom sektoru i bolje usmjeravanje socijalnih davanja kao dio fiskalnih reformi.

Šefica misije ove globalne finansijske institucije nije objasnila šta bi konkretno značio pregled zaposlenosti u javnom sektoru, ali za pretpostaviti je da je primijećena znatna netransparentnost po ovom pitanju.

Također nije objasnila šta bi konkretno značilo bolje usmjeravanje socijalnih davanja, ali za pretpostaviti je da to znači da socijalnu pomoć dobijaju oni koji je možda ne bi trebali dobijati te da se time kupuje socijalni mir.