ANALIZA DEUTSCHE WELLE-a O IZBORIMA U TURSKOJ: Erdogan je pobjednik, ali ako njegov suparnik Kilicdaroglu…

Visoka inflacija i nezaposlenost, nemilosrdna represija protiv kritičara, loše krizno upravljanje nakon potresa i duboko podijeljeno društvo – Turska je zapravo u teškoj krizi. Odgovoran za to je dugogodišnji predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je već više od 20 godina na vlasti i koji svojim predsjedničkim sistemom de facto sam vlada već godinama.

Ali izgleda da mu svi ti problemi nisu naškodili. Na predsjedničkim izborima je ovaj 69-godišnjak prošao bolje nego što se očekivalo. Sa 49,5 posto osvojenih glasova nedostajalo mu je samo 0,6 posto da pobijedi već u prvom krugu.

Erdogan je osvojio gotovo pet posto više od suparnika Kemala Kilicdaroglua kojeg podupire najjači opozicioni savez. Drugi krug će se održati za dvije sedmice. I Erdogan ima bolje izglede nego njegov izazivač.

Prednost pred opozicijom
Politolog Emre Erdogan sa Univerziteta Bilgi smatra da su stranka AKP i njezin šef Erdogan izgubili određeni broj glasova, ali da je predsjednik unatoč pandemiji, ekonomskoj krizi i potresu i dalje u prednosti. On je za malo promašio apsolutnu većinu, ali i njegova koalicija Narodni savez osvojila je 49,5 posto, deset posto više od opozicije, napominje ovaj naučnik iz Istanbula.

Erdoganov najjači saveznik, ultranacionalistički MHP, za koji se već mislilo da je propao, osvojio je više od 10 posto, što se „ne smije zanemariti”, upozorava Emre Erdogan u intervjuu za DW.

Prema privremenim konačnim rezultatima vladina koalicija je sačuvala većinu u parlamentu osvojivši 322 od 600 mjesta. Opozicioni savez, koji se sastoji od šest vrlo različitih stranaka, osvojio je 214 mjesta.

Treći po snazi u parlamentu je prokurdski HDP koji je na izborima predvodio „Koaliciju za rad i slobodu”, ali je osvojio manje glasova nego na prošlim izborima. On će imati samo 61 zastupnika u Nacionalnoj skupštini.

Greške instituta za ispitivanje javnog mnijenja
Većina ispitivanja je prognozirala pobjedu opozcije. Vođa opozicije Kilicdaroglu je po njima bio u prednosti. Privremeni službeni rezultati pokazuju međutim da su pogriješili.

AKP je uvjerljivo pobijedio i na područjima pogođenim potresom. U Kahramanmarasu, epicentru razornog potresa od 6. februara, predsjednik Erdogan je osvojio 71,9 posto glasova. Izgubio je samo 2,3 posto.

Jesu li Erdogan i njegova koalicija u tim okolnostima apsolutni pobjednik? Beate Apelt, voditeljica Fondacije Friedricha Naumanna za slobodu u Istanbulu, kaže da nisu. Još nikad Erdogan nije imao tako tijesan rezultat, još nikad nije morao ići u drugi krug, podsjeća Apelt.

Za nju je pobjednik veliki dio društva koji je izrazio želju za drugačijom politikom, za više slobode i demokracije. Osim toga opozicija je uspjela provesti zajedničku predizbornu kampanju koja je obuhvaćala velik dio političkog spektra, naglašava Apelt.

A predizborna kampanja je bila sve samo ne fer. Apelt upozorava da je oko 90 posto medija odano vladi i da su velikom dijelu pučanstva jednostavno nametali vladino viđenje stvari. Drugi razlog su brojni izborni pokloni koje je predsjednik Erdogan dijelio proteklih mjeseci, kao što su povećanje minimalne satnice, povećanje plaća u javnom sektoru i prijevremena penzija. Ljudi su zahvalni za takve olakšice i to su pokazali na biralištima, kaže Apelt.

Strateški izborni pokloni
I politolog Emre Erdogan se slaže s tom ocjenom. On smatra da su izborni pokloni turskog predsjednika igrali veliku ulogu. Jer, kad turski predsjednik obeća mjesec dana besplatnog plina, s obzirom na tešku ekonomsku situaciju niko ne misli na to hoće li to biti srednjoročno loše za državno zaduženje, kaže ovaj stručnjak.

Osim toga birači u Turskoj su tradicionalno vezani za stranke. Probleme ili krive poteze oni vide kroz ideološke naočale. S obzirom da žive u svom svijetu i prate medije odane vladi, protivnička strana teško uspijeva prodrti do njih, kaže politolog Emre Erdogan.

Važnu ulogu igra i religija, osobito ako ju se instrumentalizira, kako bi se društvo polariziralo, kao što se događalo i u ovoj predizbornoj kampanji. Tako je turski ministar pravosuđa Bekir Bozdag rekao da su izbori odluka između vjernika i nevjernika.

Šta poručuju ultranacionalisti?
Vladajuća stranka AKP je čitav državni aparat koristila za svoju predizbornu kampanju. Gotovo svi ministri su obilazili cijelu zemlju vrbujući za vladinu koaliciju, jer i oni su kandidirali za parlament. Razdvajanje državne dužnosti od stranačke funkcije nije se uočavalo. Sam Erdogan je svake sedmie otvarao neki novi veliki državni projekt i kratko prije izbora objavljivao nova otkrića, kao primjerice pronalazak nafte na istoku zemlje.

Velik dio birača to očito nije smetalo. Gotovo polovica je glasala za Erdogana. U iduće dvije sedmice će obje strane nastojati mobilizirati svoje birače.

Presudno će biti kako će se odlučiti birači trećeg predsjedničkoga kandidata Sinana Ogana. Ako Ogan iz ultranacionalističkog i desnopopulističkog saveza ATA izrekne svoju preporuku koga birati, upitno je hoće li birači to slijediti. Ideološki gledano, Ogan je bliži vladinom taboru.

Kilicdaroglu želi promjenu politike prema izbjeglicama
S obzirom da je u Turskoj predsjednički sistem i da predsjednik vodi vladu, budućnost zemlje ovisi o ishodu drugoga kruga predsjedničkih izbora za dvije sedmice. Ako Erdogan bude ponovo izabran, Beate Apelt iz Fondacije Friedricha Naumanna ne očekuje velike promjene. Turski predsjednik će i dalje biti težak partner, smatra ona. Partner koji međunarodne odnose ne gradi na temelju vrijednosti i samo djelomice na temelju dogovorenih pravila igre, nego u prvom redu prema vlastitim interesima, kaže Apelt.

S time će se EU i NATO morati aktivno ophoditi, kaže Apelt, jer ima čitav niz međusobnih ovisnosti i problema koje treba zajednički rješavati. Ali, Turska je u krajnje teškoj ekonomskoj situaciji koja bi se nakon takvog ishoda izbora mogla dodatno zaoštriti, napominje Apelt.

To bi, po njezinom mišljenju, moglo ojačati poziciju EU-a. Moguće je da se pitanja kao što je pristup Švedske NATO-u u skoroj budućnosti riješe i s predsjednikom Erdoganom, smatra Apelt.

I Murat Erdogan sa Univerziteta u Ankari polazi od toga da će Erodgan pobijediti u drugom krugu. Ali, ako njegov suparnik Kilicdaroglu ipak pobijedi, on očekuje drugačiju politiku prema Europskoj uniji. On podsjeća da je Kilicdaroglu u predizbornoj kampanji obećao putovanja bez viza u EU i novi sporazum o izbjeglicama. Najavio je da će dosadašnji biti podvrgnut provjeri i ako bude potrebno da će se ponovo pregovarati.

I politiku prema izbjeglicama Kilicdaroglu želi promijeniti, napominje Murat Erdogan, koji se bavi istraživanjem migracija. On obećava da će sve Sirijce, a zapravo se to odnosi na sve izbjeglice, najkasnije u roku od dvije godine vratiti kući. Hoće li doći do te promjene u vanjskoj politici odlučit će se u drugom krugu 28. maja.