1 SIMPTOM TROMBA KOJI MNOGI IGNORIŠU: Doktorica Maja poslala VAŽNO UPOZORENJE

 

Otok može biti simptom tromba, a probadajući bol u grudima je hitan razlog za odlazak na pregled.

Postkovid sindrom je produženo stanje u kojem se organizam bori sa produženim simptomima korone, ili potpuno novim manifestacijama zdravstvenih problema koji mogu biti vrlo raznoliki – od kardiovaskularnih, preko neuroloških i bolesti pluća.

Postkovid pogađa i mlade, i stare pacijente, a često njegova kompleksnost ne zavisi od težine kliničke slike. Moguće je koronu izgurati “na nogama” i potom osetiti teške simptome produženog kovida kao što su dugotrajni umor, malaksalost, “magla” i zaboravnost.

Kada se govori o produženim simptomima koji su se javili već tokom infekcije, u pitanju su tegobe koje se pojave četiri nedelje nakon bolesti, ali mogu trajati i godinu dana, rekla je pulmološkinja dr Maja Omčikus sa Klinike za pulmologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.

Simptomi kardiovaskularnih komplikacija biće:

Umor
Kratak dah
Nepravilnosti u radu srca
Bolovi u grudima ili osjećaj “probadanja”
Oticanje

Postkovid može izazvati i upalu srčanog mišića ili srčane maramice, aritmije, varijacije u pritisku, tromboze pa čak i infarkt.

Kardiolog prof. dr Nebojša Tasić rekao je da je upala srčane maramice, odnosno perikarditis, jedna od najčešćih komplikacija. Prvi znaci biće probadanje u grudima i kratak dah, a onda će virus “preskočiti” zaštitni omotač srca i doći do srčanog mišića. Tada nastaje miokarditis ili upala srčanog mišića. Upravo zbog kardiovaskularnih komplikacija, pacijentima se savetuje mirovanje i to najmanje tri mjeseca.

“Ako ste imali teži oblik, mirujte najmanje tri mjeseca, korona je pametan virus ali i nezgodan, oštećuje cijeli organizam. Zahtjeva mirovanje i hidrataciju, a onda to nadograđujemo lijekovima, suplementima ili mineralima”, rekao je on u emisiji “RTS Ordinacija”.

Pacijenti koji su liječeni u bolnici imaju rizik od tromba, naročito ako su imali upalu pluća. Stariji ili pacijenti sa postojećim hroničnim bolestima kao što su kardiovaskularna oboljenja ili dijabetes, takođe su u većem riziku.

“Apsolutno može da se javi krvni ugrušak u plućima čak i tokom same pneumonije, nevezano samo za kovid 19, ali istovremeno i dok traje sama akutna infekcija, ali postoji rizik i nakon te akutne faze, kada se relativno oporavio pacijent, i da dođe do pojave krvnog ugruška. Takođe uz pridružene bolesti i virusnu infekciju pacijent će biti i duže vezan za postelju, što je takođe faktor rizika za nastanak krvnog ugruška”, objasnila je dr Omčikus.

Ako boli dok dišete, i osjećate “probadanje”, javite se ljekaru. Moguće je i iskašljavanje krvi, i to ne velike količine, ali je tada odlazak na pregled obavezan, istakla je dr Omčikus.

(MONDO)